Archive for the ‘za sve’ Category

rastavljanje sila i složena gibanja (primjer mogućeg ispita)

15. ožujka 2022.
  1. Tijelo je gurnuto početnom brzinom 3 m/s niz kosinu dugu 40 m, visoku 10 m, uz faktor trenja 0.1. Kolika je brzina na dnu kosine? Nakon koliko vremena je tijelo stiglo do dna?
  2. Skijaška žičara vuče skijašicu uz brdo nagiba 30°. Masa skijašice sa skijama je 80 kg, a faktor trenja iznosi 0.02. Kolikom silom žičara vuče skijašicu ako se ona uzbrdo giba stalnom brzinom?
  3. Željezna kuglica obujma 50 cm3 visi na jednoj niti otklonjenoj za 25° od vertikale. Kolika je sila od vjetra na kuglicu? Gustoća željeza je 7870 kg/m3
  4. Kamen izbačen vertikalno uvis brzinom 19.62 m/s sa zgrade visine H pao je u podnožje nakon 6.9 s od trenutka izbacivanja. Odredi visinu zgrade H.
  5. Tijelo izbačeno horizontalno brzinom 10 m/s padne na tlo brzinom 20 m/s. Odredi visinu s koje je tijelo bačeno i domet hica.

toplinsko širenje pokus

15. veljače 2022.

sila, primjer mogućeg ispita

20. siječnja 2022.
  1. Kolikom silom treba djelovati na vagon mase 10 t da ubrza sa 36 km/h do brzine 72 km/h na putu od 400 m? Trenje je zanemarivo.
  2. Kuglica mase 10 g udari brzinom 5 m/s u kuglicu mase 100 g koja je mirovala. Ako je brzina veće kuglice nakon sudara 0.6 m/s odredi smjer gibanja i brzinu manje kuglice nakon sudara.
  3. Koliko je teška kapljica vode promjera 4 mm? Koliki otpor zraka treba djelovati na tu kapljicu da bi ona padala akceleracijom 7 m/s2? Gustoća vode 1 g/cm3. Pretpostavi da je kapljica kuglasta (V=4r3π/3).
  4. Tijelo vučemo po horizontalnoj podlozi tako da se prvih 10 m giba stalnom brzinom od 5 m/s, a zatim se u sljedećih 10 m brzina poveća na 10 m/s. Vučna sila je stalno jednaka. U prvom dijelu ima trenja a u drugom je zanemarivo. Ako je masa tijela 10 kg, odredi vučnu silu i koeficijent trenja.
  5. Gurnemo drvenu kocku po stolu brzinom 2 m/s i ona prijeđe put od 50 cm dok se zaustavi. Odredi koeficijent trenja.

geometrijska optika, primjer mogućeg ispita

20. listopada 2021.
  1. Iz vode na kojoj je sloj ulja izlazi svjetlost u zrak. Pod kojim najvećim kutem svjetlost može upasti na granicu ulje-voda, da bi izišla u zrak?
  2. Ispred konkavnog zrcala polumjera 40 cm nalazi se 30 cm udaljen predmet visok 2 cm. Odredi položaj i veličinu slike tog predmeta.
  3. Predmet i realna slika međusobno su udaljeni 60 cm. Slika je dva puta veća od predmeta. Kolika je žarišna daljina leće?
  4. Bikonveksna leća jednakih polumjera napravljena je od stakla indeksa loma 1.7. Slika predmeta s udaljenosti 24 cm uvećana je 3 puta. Odredi udaljenost slike i žarišnu daljinu leće, polumjer zakrivljenosti.
  5. Dvije leće jakosti 4 m-1 i 5 m-1 smještene su na razmaku 80 cm, tako da imaju zajedničku optičku os. Predmet visine 30 mm nalazi se 60 cm ispred prve leće. Gdje će nastati slika tog predmeta, kakva je slika i koliko je povećanje?

titranje i valovi, primjer mogućeg ispita

6. svibnja 2021.
  1. Na elastičnu oprugu obješen je uteg mase 30 g koji titra s amplitudom 10 cm. Kolika je konstanta opruge ako znamo da je najveća kinetička energija koju uteg može postići 17 J? Odredi period titranja i napiši jednadžbu titranja tog oscilatora.
  2. Koliko vremena treba proći da uteg mase 500 g ovješen o oprugu čija je konstanta elastičnosti 20 N/m i koji harmonijski titra dođe iz ravnotežnog položaja u položaj čija je udaljenost jednaka trećini amplitude?
  3. Uteg mase 100 g obješen o oprugu povučemo iz ravnotežnog položaja za 5 cm i još mu damo brzinu od 2 m/s u smjeru od ravnotežnog položaja. Ako je period titranja tog oscilatora 0.707 s, odredi amplitudu i najveću brzinu titranja.
  4. Ura sa sekundnim njihalom ide točno na Zemlji. Koliki će biti njen period titranja na Mjesecu, ako je tamo akceleracija slobodnog pada 1.61 m/s2? Koliko će ta ista ura kasniti na Mjesecu tijekom jednog sata?
  5. Jednadžba titranja jedna točke u valu glasi y=3 cm× sin 5πt/3s. Nađi elongaciju točke koja je od izvora  udaljena 0.2 m u trenutku kad je nakon početka gibanja prošlo 6 s. Brzina širenja vala je 40 cm/s.

izmjenična struja: primjer ispita

28. siječnja 2021.
  1. Strujni krug ukupnog otpora 40 Ω spojen je na izvor izmjenične struje čiji je napon zadan jednadžbom u =80V sin(314s-1t). Fazni pomak između struje i napona je – 60°. Napiši jednadžbu za jakost struje, nacrtaj u/t i i/t graf, te odredi efektivnu vrijednost struje i napona.   
  2. Ako su u krugu iz prethodnog zadatka na izvor izmjeničnog napona spojeni jedan kondenzator i jedan otpornik odredi kapacitet tog kondenzatora i otpor tog otpornika.
  3. Kondenzatori od 3 pF i 6 pF spojeni su paralelno, a zatim serijski sa kondenzatorom od 1 pF i dvjema zavojnicama od 4 mH i 6 mH. Koliki je ukupni kapacitet tog spoja? Kolika je ukupna induktivnost tog spoja? Kolika je rezonantna frekvencija tog spoja?
  4. U krug izmjenične struje napona 220 V i frekvencije 50 Hz uključen je omski otpor 15 Ω, zavojnica induktiviteta 0.35 H i kondenzator kapaciteta 80 μF. Izračunaj: a) efektivnu jakost struje koja prolazi krugom; b) napon na krajevima kondenzatora UC i na krajevima zavojnice UL ; c) razliku u fazi između struje i napona.
  5. U strujnom krugu sa zavojnicom i kondenzatorom jakost struje ima oblik I = 4A sin(376.8s-1t + 65°) a napon U = 300V sin(376.8s-1t + 25°). Ako je induktivnost zavojnice 0.5 H odredi omski otpor zavojnice i kapacitivni otpor kondenzatora.

valna optika, primjer mogućeg ispita

9. listopada 2019.
  1. Svjetlost valne duljine 650 nm pada iz zraka na vodu (n=4/3) pod kutom 30°. Odredi kut loma te brzinu, frekvenciju i valnu duljinu te svjetlosti u vodi.
  2. Pri Youngovom pokusu četvrti minimum se vidi pod kutom od 7° u odnosu na spojnicu središnje svijetle pruge i pukotina. Odredi razmak između pukotina ako se radi o žutoj svjetlosti (600 nm).
  3. Koliki je najveći red spektra moguće dobiti optičkom rešetkom konstante 2 mm ako je obasjana svjetlošću valne duljine 650 nm? Pod kojim kutom se vidi najviši spektar? Koliko svijetlih maksimuma opažamo?
  4. Svjetlosna zraka upada okomito na jednu plohu prizme kojoj je kut 30o, a izlazi iz prizme pod kutom 53.2o. a) Koliki je indeks loma prizme? b) Pod kojim bi kutom zraka izašla da se prizma nalazi u vodi indeksa loma 1.33?
  5. Svjetlosni snop prolazi kroz tekućinu koja se nalazi u posudi od stakla indeksa loma 1.5. Snop se reflektira od dna posude pod kutom 42°37′ tako da je potpuno polariziran. Odredite: a) indeks loma tekućine, b) pod kojim najmanjim kutom mora svjetlost upadati na tekućinu da dođe do totalne refleksije?

geometrijska optika, teorijska pitanja

3. lipnja 2019.
  1. Navedi četiri načela geometrijske optike. Koja od tih načela je opovrgnuo Youngov pokus i kako?
  2. Nacrtaj kako točkasti izvor svjetlosti stvara sliku u ravnom zrcalu (nacrtaj nekoliko zraka). Je li ta slika realna ili virtualna?
  3. Promatrač gleda u ravnom zrcalu sliku nekog predmeta. Ako se promatrač pomakne udesno, hoće li se i kako pomaknuti slika u zrcalu?
  4. Kolika mora biti visina zrcala, i na kojoj visini mora biti postavljeno to zrcalo, da bi čovjek koji uspravno stoji vidio cijelog sebe u zrcalu? Nacrtaj sliku. Ovisi li to o udaljenosti čovjeka od zrcala?
  5. Što je to fokus (žarište) sfernog zrcala? Nacrtaj sliku za konkavno i konveksno zrcalo. Je li fokus realan ili virtualan? Objasni.
  6. Konstruiraj sliku uspravnog predmeta u sfernom zrcalu, za konkavno zrcalo (u slučaju da je predmet između fokusa i zrcala, u slučaju da je predmet između fokusa i središta, i u slučaju da je predmet dalje od središta) i za konveksno zrcalo. Opiši sliku (realna/virtualna, uspravna/obrnuta, uvećana/umanjena).
  7. Izvedi jednadžbu sfernog zrcala.
  8. Kako se odnose polumjer i žarišna udaljenost sfernog zrcala? Izvedi formulu.
  9. Napiši zakon loma svjetlosti. U kojem će se slučaju zraka lomiti prema okomici a u kojem od okomice? Nacrtaj sliku.
  10. Što je granični kut za totalnu refleksiju?
  11. Koja su dva uvjeta da se dogodi totalna refleksija svjetlosti?
  12. Što je djelomična refleksija svjetlosti?
  13. Nacrtaj lom svjetlosti kroz optičku prizmu.
  14. Što je kut prizme a što kut devijacije? Označi ih na slici. Kako se računaju? Izvedi formule.
  15. Može li se dogoditi totalna refleksija na staklenoj prizmi koja se nalazi u zraku? Ako može, gdje (nacrtaj na slici)?
  16. Koje smo vrste leća učili?
  17. Što je to fokus (žarište) leće? Nacrtaj sliku za konvergentnu i divergentnu leću. Je li fokus realan ili virtualan? Objasni.
  18. Konstruiraj sliku uspravnog predmeta kroz leću, za konvergentnu leću (u slučaju da je predmet između fokusa i leće, u slučaju da je predmet dalje od fokusa) i za divergentnu leću. Opiši sliku (realna/virtualna, uspravna/obrnuta, uvećana/umanjena).
  19. Izvedi jednadžbu leće i formulu za povećanje leće. Objasni predznake za veličine u tim formulama.
  20. Što je jakost leće? Koja je mjerna jedinica?
  21. Koje leće koristimo protiv kratkovidnosti a koje protiv dalekovidnosti? Objasni.
  22. Što je to “daljina zdravog vida” i kad se koristi?
  23. Kakvu leću koristimo za povećalo? Je li slika realna ili virtualna?
  24. Nacrtaj kako radi mikroskop
  25. Kako računamo povećanje mikroskopa?

titranje, primjer mogućeg ispita

30. siječnja 2019.
  1. Na elastičnu oprugu obješen je uteg mase 30 g koji titra s amplitudom 10 cm. Kolika je konstanta opruge ako znamo da je najveća kinetička energija koju uteg može postići 17 J? Odredi period titranja i napiši jednadžbu titranja tog oscilatora.
  2. Koliko vremena treba proći da uteg mase 500 g ovješen o oprugu čija je konstanta elastičnosti 20 N/m i koji harmonijski titra dođe iz ravnotežnog položaja u položaj čija je udaljenost jednaka trećini amplitude?
  3. Jednadžba titranja oscilatora mase 10 g ima oblik y=2cm× sin(3p t/4s + 60°). Kolika je akceleracija dvije sekunde nakon početka titranja?
  4. Uteg mase 100 g obješen o oprugu povučemo iz ravnotežnog položaja za 5 cm i još mu damo brzinu od 2 m/s u smjeru od ravnotežnog položaja. Ako je period titranja tog oscilatora 0.707 s, odredi amplitudu i najveću brzinu titranja.
  5. Ura sa sekundnim njihalom ide točno na Zemlji. Koliki će biti njen period titranja na Mjesecu, ako je tamo akceleracija slobodnog pada 1.61 m/s2? Koliko će ta ista ura kasniti na Mjesecu tijekom jednog sata?

kvantna i nuklearna, pitanja

20. ožujka 2018.

Toplinsko zračenje

  1. Što je to ”crno tijelo”?
  2. Što je jakost zračenja?
  3. Nacrtaj I/λ graf zračenja crnog tijela za nekoliko različitih temperatura
  4. Napiši Stefan-Boltzmannov zakon i Wienov zakon.
  5. Što kaže Planckova hipoteza o kvantima energije? Objasni razliku između kontinuiranih i kvantiziranih (diskretnih) veličina.

Fotoelektrični učinak

  1. Što je to fotoelektrični učinak?
  2. Kako je Hertz pokusom pokazao taj učinak?
  3. Što je granična frekvencija?
  4. Što je izlazni rad? Postoji li matematička veza između izlaznog rada i granične frekvencije?
  5. Što je foton? O čemu ovisi energija fotona?
  6. Što se događa u fotoelektričnom učinku kad povećamo jakost svjetlosti?
  7. Što treba učiniti da bismo povećali brzinu izbačenih elektrona?
  8. Što je granični napon? Postoji li matematička veza između zaustavnog napona i izlaznog rada?
  9. Kako računamo količinu gibanja fotona? Izvedi formulu!
  10. Može li svjetlost djelovati silom na neku površinu?

Comptonov učinak

  1. Je li sudar pri Comptonovom učinku elastičan ili neelastičan? Objasni.
  2. Napiši zakon o očuvanju količine gibanja za taj sudar.
  3. Napiši zakon o očuvanju energije za taj sudar.
  4. Je li valna duljina fotona prije sudara veća ili manja od valne duljine fotona nakon sudara? Zašto? Objasni.
  5. Napiši formulu za vezu promjene valne duljine i kuta pod kojim se odbio foton.

Bohrov model atoma

  1. Napiši Bohrov kvantni uvjet za kutnu količinu gibanja elektrona u atomu.
  2. Kakve su putanje elektrona u Bohrovom modelu atoma?
  3. Izvedi formulu za polumjere tih putanja.
  4. Kakva je energija elektrona u Bohrovom modelu atoma?
  5. Izvedi formulu za tu energiju.
  6. Kako atom odašilje foton, i kolika je energija tog fotona?
  7. Što je energija ionizacije?

DeBroglijeva jednakost

  1. Jesu li mogući ogib i interferencija elektrona? Objasni.
  2. Kako se računa valna duljina čestice koja se giba?
  3. Zašto u svakodnevnim situacijama ne opažamo valna svojstva čestica?
  4. Kako je DeBroglie objasnio Bohrov kvantni uvjet?

Heisenbergovo načelo neodređenosti

  1. Napiši Heisenbergovu nejednakost.
  2. Objasni Heinsenbergovu nejednakost.
  3. Ima li Heisenbergova nejednakost važnost za opis gibanja čestice prašine mase 1 mikrograma? Objasni.
  4. Zašto pojam putanje nije primjenjiv za mikroskopske objekte? Što je zamijenilo pojam putanje elektrona u atomu?
  5. Što se događa pri Youngovom pokusu s elektronima?

Radioaktivnost

  1. Što je radioaktivni raspad?
  2. Što je vrijeme poluraspada? Kakva je veza vremena poluraspada i konstante radioaktivnog raspada?
  3. Napiši zakon radioaktivnog raspada. Nacrtaj graf ovisnosti broja jezgara o vremenu.
  4. Što je aktivnost radioaktivnog uzorka? Kako se mijenja s vremenom? 

Nuklearne reakcije

  1. Vrijedi li zakon o očuvanju naboja pri nuklearnim reakcijama? Objasni njegovu primjenu u nuklearnoj reakciji.
  2. Vrijedi li zakon o očuvanju mase pri nuklearnim rekacijama? Što je to defekt mase?
  3. Kada se pri nuklearnoj reakciji oslobađa energija, a kada je potrebno dovesti energiju da bi se dogodila nuklearna reakcija?
  4. Što je energija vezanja jezgre? Kako se računa energija vezanja po nukleonu? Kako je moguće da se energija oslobađa i pri fisiji i pri fuziji?
  5. Što je to fuzija? Događa li se ona negdje u prirodi?
  6. Koji je uvjet potreban da bi se dogodila fuzija? Objasni.
  7. Što je to fisija?
  8. Što je lančana reakcija? Što je kritična masa?